Priča o Cazinu i historiji ovog kraja seže dalje od prvih pisanih spomenika koji čuvaju njegovo ime. Pouzdano se zna da je područje Cazina bilo naseljeno u prethistorijskom vremenu , o čemu svjedoče ostaci raznih predmeta od ilovače , kosti , kamena , bronce i željeza pronađeni na lokalitetima Čungar, Gradina , Selište i dr. Jedan od značajnijih dokaza je stara kaciga od bronze pronađena u Čungaru,koja predstavlja vrijedan eksponat prethistorijske zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Na osnovu arheoloških iskopavanja u Čungaru dokazano je postojanje neolitske naseobine n aovom preostoru . Kako se u okolicu Bihaća od 8.stoljeća p.n.e. naseljavaju dijelovi plemena Japoda , pretpostavlja se da je ovo ilirsko pleme bilo prisutno i na području Cazina. Kako je glavna cesta što je spajala Dalmaciju sa Podunavljem prolazila upravo Pounjem , smatra se da su početkom nove ere njome Rimljani i došli u ove krajeve.
Gušće naseljeno ovo će područje postati tek u srednjem vijeku. Cazin je pripadao staroj državi Hrvatskoj, a pisani izvori govore kako je područje Cazina i Stijene u XIV st. bilo naseljeno prekovelebitskim plemenom Kačić.

Cazin je 1522.god.postao sjedište kninske biskupije kada se spominje ne samo kao biskupski grad već i kao «varoš». Nekoliko decenija kasnije kninske biskupe zamijenili su Osmanlije koji su Cazin osvojili 1576.god.

U prvim decenijama osmanske vladavine Cazin je smatran za jedan od najjačih gradova koji kasnije postaje sjedište kadiluka. Austro-Ugarska monarhija zaposjedanje Bosne i Hercegovine završava upravo u ovom kraju , a nova civilizacija i kultura označile su velike promjene i u samom gradu. Krajem XIX st. Cazin je poprimio sve odlike grada i postao centar istoimenog kotara koji je obuhvaćao područja Cazina i Velike Kladuše. Upravo zbog geografskog položaja ovog kraja svi značajniji momenti historije ostavljali su svoj pečat na ovaj kraj.